Beograd: Zemun
Za Beograđane samo jedna od opština, a za njegove žitelje Zemun predstavlja zaseban grad, ponos i centar sveta. Status zasebnog grada imao je sve do 1945., kada je Zemun postala opština u sastavu Grada Beograda. Njegov prvi naziv bio je Taurunum (naselje koje je podignuto oko 85 godina pre nove ere). Izuzetno dobar prirodni položaj privukao je najranije čovečanstvo tako da se na Gardošu, tačnije na mestu današnjeg groblja, mogu videti svedoci neolita i najstarije kulture na Podunavlju. O tome svedoči i podatak da su ljudi živeli još u 4500-3000 godina pre nove ere na toj teritoriji.
Taurunum se razvio u antički grad u trenutku kada su Rimljani vodili ratove, da bi pokorili ilirsko-keltska plemena kao i posle ugušivanja Panonskog ustanka u 12. godini nove ere. Najstariji pisani dokumenti, podaci, o današnjem imenu grada datiraju iz XII veka. Nastao je od slovenske reči "zemlin" i pretpostavka je da je asocijacija na zemljani grad. Peti novembar se uzima kao datum kada je srpska vojska oslobodila Zemun u Prvom svetskom ratu. Danas ga mnogi ljudi iz te postojbine i slave.
Zemun je oduvek bio izuzetno značajan deo Beograda, kako sa pozicije rečne, tako i vazdušne komunikacije. Kada ga posmatramo istorijski, teritorijalno, kulturno, kao i sa ekonomske i saobraćajne strane, on je u potpunosti vezan za Beograd Njegova pozicija je uz dve najveće reke, nedaleko od ušča Save u Dunav u jugoistočnom delu Srema, na desnoj obali Dunava. Danas on prirasta i spaja se sa Novim Beogradom
Največa lepota Zemuna leži u njegovoj kulturnoj istoriji. Pored tri pozorišta (Opera Madlenianum , lutaka - Pinokio, Amaterskog pozorišta), tu su i muzeji, galerije ( Stara kapetanija , Galerija Doma vazduhoplovstva) i književna udruženja. Letnja pozornica Gardoš obnovljena je 2002. godine, a nakon četiri godine održano je 120 programa iz oblasti filma, pozorišta, muzike, baleta, opera i drugih programa. Zemun je i domaćin Međunarodnog festivala monodrama i pantomime koji je održan 30 puta do sada. Prestižan je i Zemunski međunarodni salon karikature koji je od malog i lokalnog dosegao svoju širinu.
Ono što svakako treba videti u Zemunu su: Kuća sa sunčanim satom, Crkva sv.Trojice, Bogorodičina crkva, Ičkova kuća i drugi interesantni i važni objekti.
Zemun zaista ima šta da vam pokaže, pored dobrih mesta za pecanje, tu je niz kafana, restorana, mnoštvo ugostiteljskih objekata, splavova sa gastronomskim čudima, galerija, radnji koje izrađuju ukrasne i upotrebne predmete i zaboravljenih zanata. Lanac ugostiteljske i turističke ponude leži uz samu dunavsku obalu. Zanimljive kafane možete naći i kad se popnete kaldrmisanim putem uz brdo, gde ujedno možete uživati i u predivnog pogledu.
Stara topla tradicija ogleda se kroz izuzetnu ukusnu hranu, kako ribljih specijaliteta, tako i lovačkih i standardnih gurmanskih obroka.Sve to uz kulturne manire i slavlja u ništa manjem modernom stilu.






putnik.ch